Projekt BBio - Održivi razvoj pograničnih područja kroz očuvanje autohtonih pasmina i uspostavu gen-centara u Buhovu i na Biokovu

Ispred trgovačkog centra Studenac u Omišu izložene žive jasle s autohtonim pasminama našeg podneblja

 

Ispred trgovačkog centra Studenac u Omišu izložene žive jasle s autohtonim pasminama našeg podneblja

Datum objave: 16.12.2014, 10:01h     Autor: JU Rera SD

Uoči blagdana Sv. Luce ispred trgovačkog centra Studenac u Omišu izložene su žive jasle s autohtonim pasminama našeg podneblja: bušom, dalmatinskom pramenkom i primorsko-dinarskim magarcem.

S ciljem očuvanja i valorizacija agro-biološke raznolikosti Projekt BBio prijatelj je Adventa u Studencu. U tu svrhu je član Udruge uzgajivača buše (suradnik na projektu), Andrija Ribičić iz Šestanovca ustupio autohtone pasmine domaćih životinja, bušu i primorsko-dinarskog magarca, koje će posjetitelji zajedno s ovcom pramenkom i janjetom vlasnika Branimira Batarela iz Sinja moći upoznati i družiti se ispred trgovačkog centra Studenac u Omišu. Svjedočimo često da djeca iz urbanih sredina ne poznaju domaće životinje koje su živjele uz i othranile generacije naših predaka. Stoga će ovo biti prilika da naši najmlađi upoznaju izvorne pasmine našeg podneblja i nauče nešto o njihovoj ulozi u poljoprivredi i očuvanju zdravog prirodnog okoliša. Izložba traje od 13. do 24. prosinca.

Buša-najmanja pasmina goveda u Hrvatskoj

Buša je izvorna pasmina područja Dinarida koja je sve do prve polovice XX. stoljeća činila okosnicu govedarske proizvodnje. Buša je maleno, čvrsto, otporno, zbijeno i izrazito pokretljivo govedo, čvrstih nogu i papaka. Za bušu je karakteristična srneća gubica. Buša se zahvaljujući svojoj skromnosti, izdržljivosti i prilagodljivosti na ovim područjima zadržala sve do 20. stoljeća. Program sustavne zaštite buše u Hrvatskoj je pokrenut 2003. godine. Radi jedinstvenosti gena, moguće gospodarske vrijednosti u budućnosti, proizvodnje specifičnih animalnih namirnica (mesa, mlijeka), održavanja prepoznatljivosti ruralnih sredina, funkcije u očuvanju mediteranskih suhih pašnjaka, te uloge u turističkim i folklornim manifestacijama bušu treba svakako sačuvati i u svakoj prigodi prezentirati.

Primorsko-dinarski magarac

Primorsko-dinarski magarac, kao i ostali, došao je na ova područja širenjem mediteranskom rutom prije više od dvije tisuće godina. Krški teren i skromni uvjeti prehrane oblikovali su ovu pasminu koja se koristila kao nezamjenjiva radna snaga u poljoprivredi i svakodnevnom životu stanovništva mediteranskog dijela i područja Dinarida. Ova pasmina magarca je među najmanjima na svijetu! Visina grebena je 97 cm,a dužina tijela 103 cm. Čvrste je i skladne građe. Danas je primorsko dinarski magarac najbrojnija pasmina magaraca u Hrvatskoj obuhvaćena programom zaštite. Može se koristiti u radu, turizmu ili za proizvodnju specifičnih namirnica poput mlijeka.

Dalmatinska pramenka

Dalmatinska pramenka je najbrojnija hrvatska autohtona pasmina ovaca. Po izraženim pramenovima otvorenog runa dobila je ime ,, pramenka ”. Otporna je, prilagodljiva, skromna, spretna i snalažljiva. Pramenka kao izvanredan konzument relativno loših pašnih resursa može transformirati i proizvesti određenu količinu proizvoda što druge vrste i pasmine domaćih životinja ne mogu. Najviše se koristi za proizvodnju mesa, a samo u manjem broju i za proizvodnju mlijeka.

 

 

Projektni tim savjetuju i podržavaju: